Govor predsjednika Republike Zorana Milanovića na 78. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda

Gospodine potpredsjedniče,

Ekscelencije, dame i gospodo,

posebna mi je čast obratiti se ovom uglednom tijelu. Želim iskoristiti ovu priliku da Vam čestitam na izboru na Vašu cijenjenu dužnost i želim Vam puno uspjeha u radu u ovim izazovnim vremenima.

Svijet u kojem danas živimo zahtijeva zajedničke, globalne i usklađene napore kao ključ uspjeha u rješavanju ozbiljnih globalnih kriza. Čvrsto vjerujemo da moramo ojačati multilateralni sustav temeljen na međunarodnom pravu i pobrinuti se da bude učinkovit i pravedan, sposoban izdržati i dati rezultate koji će poslužiti za postizanje naših zajedničkih ciljeva, obveza i bolje budućnosti za ljude i planet.

Moramo očuvati ulogu Ujedinjenih naroda kao središta globalne suradnje. Također se nadamo da će se istinski napori uložiti u reformu Vijeća sigurnosti, našeg glavnog instrumenta za osiguranje globalnog mira i sigurnosti.

U 2015. godini usvojili smo Agendu 2030 za održivi razvoj koja se također temelji na konsenzusu oko toga da za preobrazbu našeg svijeta moramo shvatiti kako se „održivi razvoj ne može ostvariti bez mira i sigurnosti; a mir i sigurnost bit će ugroženi bez održivog razvoja.“ U 2023. godini, sredinom provedbe Agende 2030, procjene Globalnog izvješća o napretku održivog razvoja pokazuju da su se dosadašnji napori za postizanjem te sinergije pokazali nedovoljnima.

Vrijeme za ponovno osnaživanje naših političkih obveza za punu i učinkovitu provedbu Agende 2030 i njenih ciljeva održivog razvoja nepovratno istječe. U međuvremenu, potreban poticaj došao je s vizijom glavnog tajnika UN-a ponuđenom u „Našoj zajedničkoj agendi,“ sveobuhvatnim smjernicama u borbi protiv višestrukih kriza.

Pripremni proces za Samit budućnosti sljedeće godine, zajedno s njegovim ishodom, ‘Paktom za budućnost’, predstavlja jedinstvenu priliku za osnaživanjem nacionalnog i internacionalnog upravljanja kako bi se ono učinilo održivijim i otpornijim na buduće krize i šokove, čuvajući planet za buduće naraštaje.

Međunarodni financijski sustav sve je nesposobniji adekvatno i učinkovito odgovoriti na izazove koji su pred njim. Potrebno je učiniti više kako bi se ažurirala i unaprijedila globalna financijska infrastruktura, kako bi se bolje prilagodila potrebama svijeta.

Prije svega, moramo povećati financiranje vezano uz razvoj i klimu. U tom smislu podržavamo napore međunarodnih financijskih institucija da preispitaju svoje strukture i operativne procese, s ciljem reforme, kako bi odgovorile na izazove 21. stoljeća.

Mir se ne održava sam od sebe. Ulaganje u sprječavanje sukoba daleko je isplativije od ulaganja u rješavanje sukoba i naknadnog oporavka. Zbog toga bi sprječavanje sukoba i održavanje mira trebali biti u središtu okvira Nove agende za mir, usko povezani s obnovljenom predanošću multilateralizmu, globalnoj solidarnosti i povjerenju.

Hrvatska, kao predsjedateljica Komisije UN-a za izgradnju mira (PBC) za 2023. godinu, snažno se zalaže za njeno jačanje i proširenje kako zemljopisnog tako i tematskog opsega. Podržavamo poziv glavnog tajnika na univerzalnost u prevenciji sukoba i održavanju mira te na razvoj nacionalnih strategija za sprječavanje sukoba. PBC bi mogao razmotriti ove strategije i time pomoći mobilizirati resurse za njihovu provedbu, po potrebi.

PBC bi također trebao tješnje surađivati s međunarodnim financijskim institucijama i regionalnim akterima, formirajući Mrežu održivog mira. Uz svoje savjetodavne ovlasti, PBC bi također mogao imati ovlasti za donošenje odluka, što bi mu omogućilo uspostavljanje civilnih misija UN-a na zahtjev dotičnih zemalja, pomažući u rješavanju temeljnih uzroka nestabilnosti.

U tom smislu, Agenda za održivi razvoj do 2030. i njeni ciljevi održivog razvoja mogu biti izvrstan alat za prevenciju, donoseći blagostanje i uključenost i ostavljajući sigurnije mjesto za buduće naraštaje.

Prema Izvješću o održivom razvoju za 2023. godinu, učinak Hrvatske u provedbi ciljeva održivog razvoja ocijenjen je među najboljima. No, pred nama je još mnogo posla.

Hrvatska ima veliku prirodnu baštinu koju želi očuvati za buduće naraštaje kroz provedbu ciljeva održivog razvoja. Prihvaćajući tranziciju na čistu energiju, Hrvatska poduzima niz mjera kako bi ublažila tranzicijski šok u odbacivanju fosilnih goriva te osigurala pravednu tranziciju i spriječila energetsko siromaštvo.

Što se tiče bioraznolikosti, Hrvatska je predana zajedničkom radu na razvoju i punoj provedbi ambicioznog i transformacijskog Globalnog okvira za bioraznolikost Kunming-Montreal.

Nadalje, čvrsto vjerujemo kako su zaštita, obnova i održivo korištenje bioraznolikosti ključni za sprječavanje pandemija i promicanje pristupa „Jednog zdravlja“ koji treba uključiti u buduće planove prevencije.

Također smo predani zajedničkom radu na intenziviranju suradnje u zaštiti morskog okoliša i borbi protiv onečišćenja plastikom. Ako želimo zdrave oceane i mora, naše ambicije moraju biti visoke, a zaštita oceana značajno pojačana.

Hrvatska pozdravlja „Ugovor o otvorenom moru” čije je usvajanje značajno, a koji se odnosi na bioraznolikost oceana (BBNJ). Uspješni pregovori o Ugovoru BBNJ najnoviji su dokaz predanog multilateralnog rada i predstavljaju ne samo prekretnicu u očuvanju morske bioraznolikosti gotovo dvije trećine svjetskih oceana, već i trijumf multilateralizma.

Hrvatska se danas s ponosom pridružila prvom redu zemalja potpisnica Ugovora te se obvezuje da će ga ratificirati što je prije moguće. Pozivamo i druge zemlje da to učine kako bi se omogućilo njegovo brzo stupanje na snagu i početak njegove učinkovite provedbe. 

Kao država članica EU-a, Hrvatska se već politički i pravno obvezala pridonijeti tome da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine. Daljnjim praćenjem tog smjera i ubrzavanjem razvoja obnovljivih izvora energije i povećanjem zelenih ulaganja, vjerujemo kako trenutačnu krizu možemo pretvoriti u novu priliku za naša gospodarstva.

Ovdje ću kao primjer spomenuti jedan takav projekt koji može potaknuti novi rast europskog gospodarstva temeljen na dekarbonizaciji i čistoj industriji. Riječ je o projektu „Dolina vodika Sjeverni Jadran“ koji obuhvaća talijansku regiju Furlanija-Julijska krajina, Sloveniju i Hrvatsku.

Stavljajući tranziciju prema čistoj energiji u središte borbe protiv klimatskih promjena na globalnoj razini, ne treba zaboraviti da su najranjivije zajednice, koje su povijesno najmanje pridonijele klimatskim promjenama, često one koje su najviše pogođene – kako zbog klimatskih uvjeta tako i zbog troškova tranzicije prema zelenoj energiji, kao rješenja.

Uspostava Fonda za gubitke i štete na sastanku COP27, za pomoć ranjivim zemljama u suočavanju s razornim utjecajima klimatskih promjena, označila je povijesni napredak u tom pogledu. Način na koji ćemo rješavati ovo pitanje na Samitu o klimatskim ambicijama i sastanku COP28 bit će pravi test povjerenja i solidarnosti među narodima i utjecat će na sadašnje i buduće naraštaje.

Stvaranje svijeta mira i sigurnosti koji poštuje ljudska prava i promiče društveni napredak sam je temelj Ujedinjenih naroda. Količina kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza diljem svijeta pokazuje da se mora učiniti više u smislu sprječavanja zločina i operacionalizacije odgovornosti za zaštitu.

Kao supredsjedateljicom Grupe prijatelja R2P u New Yorku zajedno s Kostarikom i Bocvanom, Hrvatska ima čast pridonijeti ovom načelu. Hrvatska Vlada ostaje predana utvrđivanju sudbine 1806 osoba nestalih tijekom našeg Domovinskog rata 90-ih godina. Na temelju takvog tragičnog nacionalnog iskustva, nastavljamo pružati našu nepokolebljivu potporu svim naporima u davanju odgovora onima koji još uvijek pate od boli neizvjesnosti, bilo gdje u svijetu.

Ostajemo predani borbi protiv govora mržnje, unaprjeđenju prava žena i djece, zaštiti manjina i ukidanju smrtne kazne. Ravnopravnost spolova je temelj mirnog, prosperitetnog i održivog svijeta. U tom smislu ističemo važnost obrazovanja i jednakih mogućnosti za djevojčice i dječake.

Nastavit ćemo se zalagati protiv diskriminacije i govora mržnje, uključujući antisemitizma.

Hrvatska i dalje pridaje najveću važnost svom neposrednom susjedstvu u jugoistočnoj Europi.

Potrebno je u potpunosti uhvatiti se u koštac s pitanjima prošlosti i ratnog naslijeđa, kao što su rješavanje preostalih slučajeva nestalih osoba i uključivanje u smislenu suradnju zbog rješavanja ratnih zločina, bez diskriminacije i u skladu s međunarodnim standardima, pristup arhivima, kao i s drugim neriješenim i vrlo osjetljivim pitanjima.

Aktivno podržavamo europsku perspektivu našeg bliskog susjeda Bosne i Hercegovine i toplo smo pozdravili nedavnu odluku EU o dodjeli BiH statusa zemlje kandidata za EU. Nastavljamo zagovarati izborne reforme koje bi osigurale legitimnu zastupljenost svih konstitutivnih naroda, posebice Bošnjaka, Hrvata i Srba, na svim razinama vlasti, što je, po našem mišljenju, neophodno za buduću stabilnost i blagostanje zemlje.

Vrlo smo zabrinuti smo zabrinuti zbog najnovijih događaja u odnosima Kosova i Srbije i željeli bismo potaknuti mjere za deeskalaciju napetosti. Na sličan način, ove dvije zemlje trebaju se usredotočiti na normalizaciju odnosa i ispuniti svoje obveze te početi provoditi ono što je dogovoreno ove godine u Bruxellesu i Ohridu. Nastavljamo zagovarati univerzalno priznanje Republike Kosovo i njeno pravo na postojanje kao ravnopravnog člana zajednice naroda.

U našem je interesu promicati stabilnost i daljnji razvoj ove regije, kao i proces europskih integracija za koji vjerujemo da ostaje ključan za blagostanje naših susjeda u budućnosti i koji će, nadamo se, biti ubrzan u narednim godinama. Hvala.