Predsjednik Milanović nakon sastanka s predsjednikom Dudom: Poljska neće slati vojsku u misiju u Ukrajinu, kao što neće ni Hrvatska
„Lojalni smo svojim saveznicima u NATO-u, to je veza odanosti i vjernosti na neki način kroz zajedničku pripadnost Sjevernoatlantskom svezu i Sjevernoatlantskom ugovoru. A sve izvan toga je hladan i nepoznati svijet – posebno iz perspektive države kao što je Hrvatska – koji promatramo i u koji se ne možemo previše uplitati. Poljska je rekla da neće slati vojsku u bilo kakvu hipotetsku misiju u Ukrajinu koja bi se mogla pretvoriti vrlo lako i vrlo brzo u borbenu misiju. Poljska u tome očito ne želi sudjelovati, ni Hrvatska neće. To je tema o kojoj se uvijek može razgovarati – nisam za to da se neke teme tretira kao tabu teme – ali smatram da to nije ispravan put“, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović nakon sastanka i razgovora s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom koji danas, na Predsjednikov poziv, boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj.
Odgovarajući na pitanje novinara na koji način bi trebalo i kako je uopće moguće okončati rat u Ukrajini i koliko se stavovi dvojice predsjednika o tome razlikuju, predsjednik Milanović je kazao: „Znate stavove i predsjednika Dude i moje. Mi ovdje nismo da bismo pregovarali ili tražili rješenje jer to nije u našem mandatu niti u moći, nego da bismo razgovarali. Nažalost, rješenje neće biti pravedno. Rat u Ukrajini će, nažalost, završiti ne na pravedan način jer je to nerealno i vratit ćemo se prostoru real politike kakav nismo poznavali zadnjih trideset godina. Ali, to će biti jedini način da opstanemo. Rusija i Poljska u sljedećih sto ili 50 godina neće biti prijatelji i u takvim okolnostima morat ćemo živjeti“.
„Mi smo članica NATO-a, bit ćemo prisutni tamo gdje je NATO prisutan, bit ćemo prisutni u NATO članicama, ali preko toga ne“, ponovio je predsjednik Milanović u izjavi za medije i upozorio kako Europa treba biti samostalnija u odnosu na SAD. „Europa se u nekim aspektima učinila ovisnom o Sjedinjenim Američkim Državama, to treba promijeniti, treba biti autonomiji u vanjskoj politici i koliko je moguće solidarniji. I trebamo biti svjesni da, kada govorimo o nekakvim postocima izdvajanja BDP-a za obranu, da nas stvarnost demantira – moramo govoriti o tome što za određeni postotak možemo kupiti“, dodao je predsjednik Milanović.
Nakon sastanka održanog u Uredu PRH na Pantovčaku, predsjednik Milanović je rekao kako mu je „osobito zadovoljstvo biti domaćin predsjedniku Poljske Republike Andrzeju Dudi na kraju njegovog drugog mandata, jer je prošlo deset godina uspješnog i zanimljivog mandata u turbulentnim vremenima koja su zahtijevala odlučne i kompetentne ljude, a predsjednik Duda je to bio“.
„Nije ovo bila prva prilika za naš razgovor niti prvi susret, ovo je prvi puta u ovakvom formatu da se nalazimo tako da su stavovi obojice uzajamno poznati jedan drugom, a i javno ih iznosimo obojica“, rekao je predsjednik Milanović i nastavio: „ Dakle, mi nismo pregovarali nego razgovarali, razmjenjivali mišljenja, komentirali bolne i naizgled nerješive probleme današnje europske sigurnosti. Nisam ja taj, ili Hrvatska, koji to možemo riješiti, a bojim se da ni Poljska ne može sama. Trebat će puno strpljenja i vremena da se te stvari dovedu u red“.
Prema riječima hrvatskog Predsjednika, „Poljska je velika i jako značajna država koja ima svoju tradiciju i svoje fiksne nacionalne interese koji se ne mogu mijenjati ovisno o modnoj sezoni“. „Veseli me da mi, Hrvati i Poljaci, možemo s visokom razinom razumijevanja reći da su naši odnosi zdravi i prijateljski i to ne samo zato što stotine tisuća Poljaka godišnje dođe u Hrvatsku i ne samo zato što je robna razmjena takva kakva je, a bilo bi bolje da je više u korist Hrvatske, a manje u korist Poljske. Ali, na kraju krajeva uvijek neki disbalans u nekom odnosu mora postojati. Uvijek netko izvozi malo više, ali sve se to na kraju nekako kompenzira i dovede u ravnotežu ako se želi razgovarati“, rekao je, između ostaloga, predsjednik Milanović govoreći o odnosima između Hrvatske i Poljske.
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Dario Andrišek, Marko Beljan, Filip Glas