Predsjednik Milanović: Kroz misiju NSATU, NATO po prvi puta ulazi u stožerno planiranje rata u Ukrajini

„U Hrvatskoj ogromna većina građana je protiv bilo kakvog aktivnog uključivanja Hrvatske u sukob u Ukrajini. Možete mi reći da obmanjujem javnost, ali to su empirijske ankete i prosjek tih anketa to govori. Prošlo je dvije godine od kada je hrvatski Sabor odbio mogućnost da Hrvatska vojska i vojnici, časnici, sudjeluju u okviru europske misije obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj i van nje. Ta misija je dvije godine na snazi. Jeste što čuli o njoj u međuvremenu? Koliko je to ukrajinskih vojnika obučeno i koliko mi, totalni amateri, cijeli zapad, u odnosu na Ukrajince nakon dvije i pol godine krvavog rata, možemo obučavati Ukrajince? Nimalo, osim u onim visokotehnološkim stvarima, informacijama, obradi podataka, gdje se suradnja odvija dok mi ovdje razgovaramo i dok ja odgovaram na vašu tvrdnju da obmanjujem javnost, pa neka javnost čuje. I tako neka i ostane, što se mene tiče“, rekao je u utorak Predsjednik Republike Zoran Milanović u Tivtu odgovarajući na pitanje novinara o sudjelovanju Hrvatske u NATO-ovoj misiji NSATU, odnosno na pitanje obmanjuje li javnost svojim tvrdnjama o toj misiji.

„Uvlačenje NATO-a, dakle dvije i pol godine nakon početka ruskog upada u Ukrajini – jer do sada NATO kao institucija nije bio prisutan formalno-pravno u Ukrajini ni na koji način – u taj sukob jer je netko sada odlučio da se to dogodi. Ja kažem, slobodno. Ali, dok sam ja predsjednik Hrvatske i vrhovni zapovjednik, dok tako misli ogromna većina hrvatskih ljudi – a tu mi ne možete reći da obmanjujem javnost, ljudi su nakon dvije godine informirani – ja to neću potpisati. Dakle, ja svoju suglasnost, privolu, naredbu neću donijeti. Ukoliko postoji nekakva većina kakvu Ustav propisuje u Hrvatskom saboru, pozivam ih da preuzme tu odgovornost, ali ja neću reći samo naprijed jer ja to ne želim ohrabrivati, ali ću to prihvatiti“, kazao je.

„Dakle, misija NATO-a za obuku – to zaboravite jer obuke nema. Ono važnije: logistička potpora u Ukrajini je misija kojom NATO ulazi u ratni sukob. Planiranje ratnih potreba u stožeru u realnom vremenu, za ukrajinsku vojsku, je ulazak u rat. Meni je teško vjerovati da postoji odrasla osoba kojoj to nije jasno. I, na kraju krajeva, stav javnosti u Hrvatskoj, na koju se pozivam, pokazuje da je ljudima to itekako jasno“, naglasio je Predsjednik Republike dodavši kako samo djeca vjeruju u to da ova vrsta uključivanja NATO-a u sukobu u Ukrajini nije ratna aktivnost.  „Ja tvrdim da je. Svi odrasli ljudi znaju da je to tako”, istaknuo je.

„Dakle, već ovo što znamo, jasno pokazuje da NATO kroz tu misiju po prvi puta ulazi u stožerno planiranje rata u Ukrajini. Ima li netko iz NATO-a da vam to opovrgne? Kako se to zove? Jesu li ljudi koji bi trebali sudjelovati fizički u Wiesbadenu ili su u Kijevu, to je tako svejedno. Dakle, i da nisu fizički u Ukrajini, a jesu, tvrdim i znam to, i onaj koji to skriva obmanjuje europsku javnost, jer građani to trebaju znati. Tu odgovornost ja ne prihvaćam i ne želim. Dakle, neka oni koji žele da se rat produžuje šalju svoju djecu i svoje sinove i svoje kćeri u Ukrajinu. Ovaj rat će morati završiti diplomatskim sredstvima i neće dobro završiti za one koji su ga sa Zapadne strane vodili. Ukrajinu smo mi svi, ja sebe osjećam odgovornim, gurnuli u katastrofalnu nevolju. Zemlja je uništena i to treba prestati što prije. U tome se recimo slažem s nekim rijetkim europskim liderima, s kojima se istovremeno ne slažem u njihovoj podršci Netanyahuovim režimom. Za mene su on i Putin optuženici jer su osumnjičenici pred Međunarodnim kaznenim sudom. Tu razlike nema“, poručio je predsjednik Milanović elaborirajući svoj stav o sukobu u Ukrajini.

Novinare je zanimalo i mišljenje predsjednika Milanovića o trenutnim odnosima Crne Gore i Hrvatske, s obzirom na izglasavanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu te proglašenje troje crnogorskih dužnosnika personama non grata u Hrvatskoj.

„Ova epizoda je primjer i pouka kako se ne treba previše petljati u neke teme koje su prvenstveno hrvatske unutarnjopolitičke teme. Ne znam što je trebalo crnogorskom parlamentu? Toj tankoj većini, za koju znamo kako je nastala i znamo da pola tih koji su glasali za Rezoluciju o Jasenovcu, da je to obična tanka većina u kojoj je polovica onih koji su za Rezoluciju digli ruku, u stvari protiv toga“, rekao je predsjednik Milanović koji smatra kako su “odnosi Hrvatske i Crne Gore dobri”.

„Mi vidimo u crnogorskom parlamentu od 80 zastupnika, 60 to pitanje vidi i tumači na jedan racionalan način a to je – nemoj se sukobljavati sa susjedima. I ja ću ti priuštiti isto sa svoje strane pa se neću petljati u vaše stvari, u vaš odnos sa Srbijom, koncepcijom i doživljajem srpstva u Crnoj Gori. Tko sam ja, Hrvat iz Zagreba da o tome vama držim lekcije. Kada donose takve odluke, kada se žele pokazati na jedan dan, onda neka razmišljaju o posljedicama. To vrijedi i za nas Hrvate. Nisam ja taj koji će vama dijeliti lekcije pa tako ne bi Crna Gora trebala Hrvatskoj o Jasenovcu jer ako je netko stajao na braniku antifašizma, onda sam to ja. Ne osjećam se dužan ni prema kome zbog zločina u Drugom svjetskom ratu. Mi smo imali svoj put on je bio pun saplitanja i zabluda, ali u svojoj srži pravedan. Hrvatska je slijednica antifašizma i ZAVNOH-a, a ne NDH-a“, dodao je predsjednik Milanović odgovarajući na pitanje novinara. 

„Proces Brdo-Brijuni nije proces. Dosta smo se nagledali tih procesa Europske unije i ni jedan nije doveo do idućega. Ovo je oblik komunikacije među ljudima i državama od kojih neke nemaju čak ni uzajamno priznanje. Dok je tako – samo to je vrijedno truda“, izjavio je predsjednik Republike Zoran Milanović nakon sastanka šefova država Procesa Brdo-Brijuni koji se održava Crnoj Gori. Dodao je kako je taj sastanak proces koji traje godinama, obilježen sastancima koji se održavaju jednom godišnje, a između kojih se ne odvija ništa organski.

„Europska unija je jedan ogroman vrlo inertan sustav u koji su Slovenija i Hrvatska uspjeli ući i od toga imamo koristi. U tome ne vidim nikakvu ideologiju i nikakvu domovinu Europu. Moja domovina je Hrvatska“, izjavio je predsjednik Milanović dodavši kako će ostale države koje čekaju ulazak u Europsku uniju izgubiti strpljenje. „Države će izgubiti strpljenje; Crna Gora gora kao međunarodno priznata država od svih, Kosovo kao država koju još nije priznalo pet europskih država. Našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom“, istaknuo je predsjednik Milanović.

Dodao je da neće govoriti u ime Europske unije i Bruxellesa te ogromne i neučinkovite administracije koja ima svoje izazove u izazovnim vremenima, kao što su inertnost i slabost u kompeticiji s jačim i beskrupuloznijim igračima. „Ja ovdje govorim kao hrvatski predsjednik. Hoću li to i ubuduće, odlučit će hrvatski građani krajem godine. Budem li, govorit ću isto i zalagat ću se za isto. Želim da naši susjedi – izdvojit ću Crnu Goru kao našeg domaćina – budu naši prijatelji. Da bi to tako bilo mi moramo nešto uložiti, imati razumijevanja za njihove probleme i pomutnje unutarnje politike. Koliko bude moguće ja ću se tome i dalje predavati zaista u dobroj vjeri“, poručio je predsjednik Milanović.

Na sastanku u Tivtu – uz predsjednike Hrvatske i Slovenije – sudjelovali su i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednica Republike Kosova Vjosa Osmani Sadriu, predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, predsjednica Republike Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova, te sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Marko Beljan